Socijalno preduzetništvo u povoju: Za svoj džep, ali i društvo u cjelini - EYCA

Naruči svoju EYCA karticu

Gore navedeni podaci se obrađuju i koriste u svrhu izdavanja EYCA kartice, a sve u skladu sa Politikom zaštite podataka ličnosti NVO "Centar za omladinsku edukaciju". Politika zaštite podataka ličnosti.

Uz to, ovom prijavom kao korisnik EYCA kartice, daješ saglasnost da NVO "Centar za omladinsku edukaciju" koristi navedene lične podatke i kako bi te informisao o novostima i promotivnim akcijama EYCA kartice, kao i u svrhu uspostavljanja i održavanja komunikacije sa tobom, u cilju unaprijeđenja usluge koju nudimo.

Važno: Ako si maloljetan/a, neophodno je da nam dostaviš potpisanu saglasnost roditelja za prikupljanje i obradu tvojih ličnih podataka, i to u roku od 5 radnih dana, poštom ili lično na adresu: Trg Nikole Kovačevića br. 13, 81 000 Podgorica.

Tvoja prijava je prihvaćena! Svakog radnog dana, EYCA karticu možeš preuzeti na adresama:

Na linku možeš pronaći sva mjesta gdje možeš preuzeti EYCA karticu.

Socijalno preduzetništvo u povoju: Za svoj džep, ali i društvo u cjelini

18.07.2022

U Evropskoj uniji oko 10 odsto svih biznisa posluje po principima socijalne ekonomije. Iz Centra za omladinsku edukaciju, pored ostalog, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu. Donosi zaradu i istovremeno rješava neki društveni problem, u najkraćem to je definicija socijalnog, odnosno društvenog preduzetništva, oblika poslovanja po čijim principima u državama članicama Evropske unije posluje oko 10 odsto pravnih lica.


U Crnoj Gori, međutim, društveno preduzetništvo još je u povoju.


Natalija Bošković iz Centra za omladinsku edukaciju u razgovoru za “Vijesti” pojašnjava da je razlog tome, pored ostalog, jer ne postoji valjana pravna regulativa. Iz te nevladine organizacije, kao vid podrške u tom smislu, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.


Centar za omladinsku edukaciju ove godine preuzeo je i realizaciju programa Social Impact Award, kroz koji mladi u Crnoj Gori već šest godina imaju mogućnost da predstave društveno korisne ideje i dobiju podršku za njihovu realizaciju. Ove godine, među deset finalista koji će u naredna tri mjeseca razvijati svoje ideje su Prezla, osNovčić, „Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida, Accessible Montenegro, Komunumo, Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece, Apopol, Second mall, BioINForming i Igraj.me.


Rješenje za siromaštvo, nezaposlenost…


Socijalno/društveno preduzetništvo, kako je pojasnila Natalija Bošković, dio je socijalne ekonomije i javlja se kada se društveni problemi rješavaju upotrebom preduzetničkih principa.
Ono se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema, kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost…


”Suština društvenog preduzetništva jeste poslovanje koje donosi zaradu, ali istovremeno rješava neki od društvenih problema, bilo da je riječ o zapošljavanju ugroženih društvenih grupa ili rješavanju problema lokalnih zajednica. Utiče na stvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih poslovnih modela i modela upravljanja, razvoja lokalne zajednice, kao i na očuvanje životne sredine i postizanja višeg stepena energetske efikasnosti”, kazala je ona.


Društveno preduzetništvo, kako je rekla, zadovoljava potrebe zaposlenih kao klasično preduzeće.


”To je jedan od razloga zašto je ono održivo. To je krug koji se nikada ne zatvara, koji se širi i čini dobro u svojim lokalnim zajednicama. Nakon što se neki društveni problem identifikuje i nakon što se riješi kroz ovaj model, profit se reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili za neki javni interes. Statistike kažu da ova preduzeća bar polovinu profita treba da ulažu u svoju društvenu misiju. Društveni preduzetnici su dokaz da finansijski uspjeh ne isključuje odgovorno ponašanje prema društvenoj zajednici i životnoj sredini, kao i da društveno koristan cilj može biti uspješan poslovni pokretač”.


Kad je u pitanju Crna Gora, kako je rekla, razvoj takvog načina poslovanja “značajno bi uticao na ostvarenje strateških ciljeva”.


”Posebno društvene kohezije, borbe protiv siromaštva, te posebno važno povećanom zapošljavanju i to najosjetljivijih grupa, kroz integraciju socijalnih ili društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva te socijalnih inovacija. Na svečanom otvaranju Social Impact Award programa održana je panel diskusija ‘Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori – perspektiva i izazovi’. Jedna od poruka jeste da u našoj zemlji postoji veliki broj kreativnih ljudi koji nemaju dovoljno prostora. Zaključci su da su neohodni sistemi podrške za stvaranje strateških partnerstava koji će dovesti do boljeg razvoja preduzetništva, uz akcenat na umrežavanju javnog i civilnog sektora i aktivno multiresorno djelovanje”.


Na istom panelu, kako je rekla, učesnici su bili saglasni da se mladi koji imaju ambiciju da uđu u preduzetničke vode suočavaju s brojnim izazovima, među kojima su: negativan stav prema preduzetništvu, nedovoljno znanje tokom formalnog obrazovanja koje je bitno za preduzetništvo, nedostatak iskustva znanja i kontakata, nedostatak finansijskih sredstava, kao i regulativa s kojom nisu upoznati.


”U Crnoj Gori socijalno/društveno preduzetništvo je tek u fazi povoja, kao relativno nov koncept u socijalnim i ekonomskim djelatnostima. Zbog toga je potrebno intenzivirati aktivnosti na promociji ovog koncepta i njegovog značaja, naročito primjera dobrih praksi i edukaciji mladih”.


Regulativa


Na pitanje da li i kakve prepreke u zakonodavnom smislu postoje u Crnoj Gori za socijalno preduzetništvo, ona je kazala da “mnoga strateška dokumenta prepoznaju nedostatak brojnih regulativa”, poput Nacionalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2016-2020. godine.


”Ona ukazuje da naša zemlja nema razvijen koncept ili strategiju razvoja društvenog preduzetništva, te uočava potrebu za sprovođenjem analize postojećeg stanja u vezi s društvenim preduzetništvom u Crnoj Gori (zakonodavni okvir, institucionalni okvir, mapiranje i potencijali društvenog preduzetništva). Uočljiv je nedostatak zakonske regulative koja definiše tipove organizacija socijalne ekonomije, njihov postupak osnivanja, registracije, rad, finansiranje… Nažalost, ne postoji ni odgovarajući strateški plan razvoja društvenog preduzetništva, a neophodno je donijeti i Nacionalnu strategiju za razvoj socijalne ekonomije, koju će pratiti jasan Akcioni plan i umrežavanje svih ključnih aktera koji su uključeni u proces”. 


Nadogradnja i dalji razvoj te oblasti, dodaje ona, treba da predstavlja izrada Strategije razvoja društvenog preduzetništva.


”Odnosno uspostavljanja ključnog strateškog okvira za razvoj ove oblasti. Neophodno je usvojiti poseban Zakon o društvenom preduzetništvu, kojim bi se ponudila jasna definicija i kriterijumi za identifikovanje društvenih preduzeća, te predvidjele odgovarajuće olakšice za njihov rad. Društvena preduzeća koja posluju u Crnoj Gori većinom su osnovana u formi nevladinih organizacija, dok je vrlo mali broj onih koja su osnovana u formi društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Međutim, društveno preduzeće nije NVO koja je neprofitna organizacija, a nije ni d.o.o, tako da treba raditi na donošenju Zakona o društvenom preduzetništvu, koje će umnogome olakšati stvari i načine za podršku mladim i kreativnim ljudima”.
Da bi se društveno preduzetništvo u Crnoj Gori razvilo, kako je dodala, od velikog značaja bili bi propisi koji bi regulisali proces registrovanja takvog preduzeća, kako bi omogućili da neprivredne organizacije mogu da obavljaju privrednu djelatnost kako bi ostvarili razne ciljeve.


Trebalo bi, navodi, omogućiti i da se društvena preduzeća finansiraju iz državnog i opštinskog budžeta, prihoda ostvarenog privrednom djelatnošću, donacija…


”Mnoga istraživanja za razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori ukazuju da je neophodno obezbijediti stručnu podršku društvenim preduzećima u Crnoj Gori, prostornu podršku ovim preduzećima u Crnoj Gori, podsticati povezivanje društvenih preduzeća s preduzećima koja njeguju društveno-odgovornu praksu, podsticati umrežavanje s društvenim preduzećima iz regiona i Evrope, pospješiti istraživanja iz ove oblasti koja bi poslužila kao osnov za izradu odgovarajućeg zakonodavnog i strateškog okvira za razvoj ovog koncepta”.


Podrška kroz SIA program


Kao podrška konceptu društvenog preduzetništva, u Crnoj Gori se od 2016. realizuje program Social Impact Award.


”Projekat SIA, prije svega, osmišljen je u cilju podizanja svijesti o društvenom preduzetništvu među mladima, edukacije i unapređenja njihovih znanja i vještina, podrške idejama koje imaju potencijal za realizaciju i pozitivan društveni uticaj. Takođe, ideja je i kreiranje zajednice, mikro eko-sistema među njima, koji će podsticati jedne druge da istraju u svojim zamislima i kreiraju promjene u svojim zajednicama”, pojašnjava Natalija Bošković.


Centar za omladinsku edukaciju ove godine prvi put je i preuzeo realizaciju SIA i, kako su kazali, s partnerima će u narednom periodu raditi na afirmaciji društvenog preduzetništva i podizanju svijesti o značaju socijalne ekonomije i tog vida preduzetništva.


”Ali i zagovarati da se donesu ključne zakonske regulative koje bi potpomogle da se stvori povoljnije poslovno okruženje za razvoj društvenih preduzeća u Crnoj Gori. Primjera radi, Srbija je prepoznala ovu problematiku i u februaru ove godine donijela Zakonsku regulativu kako bi pospješila razvoj društvenog preduzetništva u zemlji”.


Od prvih dana SIA, podsjetila je ona, svoje ideje za društvene biznise kroz taj program prijavilo je više od 150 timova, sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Social Impact Award u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.


Ove godine NVO Centar za omladinsku edukaciju program Social Impact Award (SIA) realizuje uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.


U ovom ciklusu, uz podršku preko 50 mentora, u više od 15 crnogorskih gradova, realizovano je više od 20 besplatnih edukativnih aktivnosti. Timovi su osmislili 54 draft ideje, 33 ideje su konačne i u skladu s traženim kriterijumima.Odabrano je i 10 finalista koji će u narednom periodu dobiti stručnu pomoć mentora i raditi na ličnom i profesionalnom razvoju, kao i na razvoju predloženih ideja.


Evropska komisija usvojila je u oktobru 2011. Inicijativu za društveno poslovanje (Social Business Initiative).


Prema podacima sa vebsajta EK, u Evropskoj uniji 2,8 miliona pravnih subjekata (oko 10 odsto svih biznisa u EU), sa oko 13,6 miliona zaposlenih (6,2% radnog stanovništva EU), posluju po principima socijalne ekonomije.


Šta s otpadom, cipele za slabovide, o istoriji kroz igru…


Prezla


Tim “Prezla” bavi se rješavanjem pitanja otpada hrane i zagađenja okoline koji taj otpad uzrokuje, razvijanjem platforme/aplikacije koja će omogućiti restoranima, hotelima i prodavnicama da višak dnevne ponude i hranu kojoj ističe rok trajanja, proda po povoljnijoj cijeni.


Članovi tima: Jovana Čađenović, Dragana Vujović i Tamara Stanić


Osnovčić


Oni se bave rješavanjem nedovoljne finansijske pismenosti kod djece. Na zabavan način kroz “gejmifikovanu” aplikaciju žele da podstaknu djecu da olakšaju buduće odluke o potrošnji, štednji, organizaciji i boljem i optimizovanijem razmišljanju o novcu.


Članovi tima: Andrija Orešković, Veselin Lazarević i Mathea Aragović


„Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida


”Shoesse” se bavi proizvodnjom pametnih cipela za osobe sa potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. U njima bi se nalazili ultrazvučni senzori koji detektuju predmete u okolini, poput stepenica, kanti ili dolaznih ljudi i upozoravaju ih putem vibracije. Zahvaljujući ovom proizvodu slijepe i slabovide osobe mogu slobodno da se kreću.


Autorka: Maša Stanić


Accessible Montenegro


Aplikacija za mobilne telefone na kojoj će biti prikazane sve lokacije koje su pristupačne za osobe s invaliditetom. Pod lokacijama se podrazumijevaju ugostiteljski objekti, hotelski i privatni smještaj, turističke atrakcije, kulturne ustanove…


Članovi tima: Jelena Jovanović i Admir Skenderi


Komunumo


U cilju rješavanja ključnih problema s kojima se suočavaju migranti u Crnoj Gori/zemlji domaćina, ideja je da se razvije platforma koja uključuje veb stranicu za učenje maternjeg jezika Crne Gore/države domaćina i mobilnu aplikaciju, kao i digitalni ispit za ocjenjivanje znanja jezika.


Članovi tima: Milica Dedić, Zoran Mastilović i Mladen Ćulafić


Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece


Ideja je zasnovana na godinama primjerenom informisanju o različitostima u mentalnom funkcionisanju djece putem slikovnica, a djeca će ovim putem razviti pozitivnu sliku o sebi i osjećaj pripadnosti uprkos svojim poteškoćama.


Članovi tima: Ana Saveljić i Luka Radulović


Apopol


Ideja je spriječiti povećan broj uginuća pčela usljed naglih vremenskih promjena, kao i pospješiti usporen pčelinji rast i razvoj. Cilj je očuvati pčele koje su od izuzetne važnosti ljudskom rodu, kao i promovisati pčelarstvo.


Članovi tima: Vasilija Leković, Elena Vemić, Emina Zlatanić, Jelena Savičić


Second mall


Second mall predstavlja “online” tržni centar na kojem će svi korisnici biti u mogućnosti da otvore svoj profil (mini prodavnicu) putem koje će prodavati korišćenu garderobu kako bi na taj način primarno čuvali životnu sredinu.


Članovi tima: Jelena Rakčević i Teodora Brajević


BioINForming


Pružanje besplatnih obrazovnih sadržaja iz bioinformatike zainteresovanim mladim studentima iz svih društvenih sredina. Mentorstvom nove generacije bioinformatičara žele da promovišu inovacije i ekonomski razvoj u Crnoj Gori.


Članovi tima: Katarina Elez, Selle Bandstra i Marco Anteghini


Igraj.me


Kroz zabavno-edukativnu igricu s tematikom Crne Gore i svih njenih opština žele da pomognu kako djeci, tako i odraslima da uče o istoriji i kulturi naše države.
Članovi tima: Sofija Milić, Valentina Alorić i Suzana Mazalica

Izvor: Vijesti
Autorkinja teksta: Damira Kalač