Vještine za 2026. godinu: kako mladi u Crnoj Gori jačajući svoje vještine mogu povećati i svoju zapošljivost

Mladi su pokretačka snaga svakog društva, a njihovo aktivno učešće u društvenom i socijalnom životu ključni je faktor rasta i razvoja svake države.

Nezaposlenost mlade populacije predstavlja jedan od najznačajnijih socioekonomskih problema u savremenom društvu, koji ima dalekosežne posljedice kako za pojedince i pojedinke, tako i za širu zajednicu i ekonomiju.

Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, koji je sproveo Monstat 2023. godine, kategorija mladih starosti od 15 do 24 godina zastupljena je sa 11,21% u ukupnom stanovništvu, a kategorija mladih starosti od 15 do 29 godina sa 17,44%.

U pogledu statistike koja se odnosi na procenat nezaposlenosti, krajem 2019. godine učešće mladih u ukupnoj nezaposlenosti iznosilo je 23,20%, krajem 2020. godine 25,12%, krajem 2021. godine 23,75%, krajem 2022. godini 23,44%, krajem 2023. godine 22,80%, a krajem 2024. godine 21,99%.

Na evidenciji nezaposlenih lica Zavoda za zapošljavanje u decembru 2025. godine od ukupno 28 594 lica, mladi u kategoriji od 15 do 29 godina starosti čine 6 188 (od toga 3 920 žena) odnosno 21,64%.

Mlade osobe, koje su nerijetko prve pogođene promjenama na tržištu rada, suočavaju se sa brojnim izazovima prilikom zapošljavanja, uključujući nedostatak radnog iskustva, izraženu konkurenciju i promjene u potražnji za određenim vještinama.

Ovakav kontekst jasno govori o tome da zapošljivost mladih ne zavisi samo od diplome, već i od drugih faktora - a u značajnoj mjeri od šireg spektra znanja, vještina i stavova: novih vještina od kojih zavisi zapošljivost u 21. vijeku.

Šta su vještine 21. vijeka?

Vještine 21. vijeka predstavljaju skup sposobnosti koje mladima pomažu da se lakše prilagode savremenom tržištu rada. One obuhvataju ne samo tehnička znanja, već i način razmišljanja, komunikacije i ponašanja u profesionalnom okruženju. To podrazumijeva specifične vještine učenja, digitalne i informacione vještine, te životne i profesionalne vještine.

Ključne vještine koje poslodavci traže

Kritičko razmišljanje i rješavanje problema

Savremeni poslovi sve rjeđe podrazumijevaju rutinske zadatke. Poslodavci cijene mlade koji znaju analizirati situaciju, prepoznati problem i predložiti rješenje, čak i kada ne postoji jasno uputstvo.

Komunikacija i timski rad

Bez obzira na sektor, sposobnost jasnog izražavanja, slušanja i saradnje sa drugima ostaje jedna od najtraženijih vještina. Na radnom mjestu to znači znati iznijeti ideju, prihvatiti drugačije mišljenje i doprinijeti zajedničkom cilju.

Digitalna i tehnološka pismenost

Osnovno snalaženje u digitalnim alatima, online komunikacija i razumijevanje novih tehnologija postaju standard. Do 2026. godine, čak i poslovi koji nijesu IT poslovi zahtijevaće određeni nivo digitalne pismenosti, uključujući osnovno razumijevanje vještačke inteligencije kao važnog i korisnog alata.

Prilagodljivost i fleksibilnost

Tržište rada se brzo mijenja, a poslodavci traže mlade koji su spremni da uče, preuzmu nove zadatke i prilagode se promjenama. Fleksibilnost često znači i spremnost da se krene od početne pozicije i da se znanja nadograđuju kroz rad.

Inicijativa i odgovornost

Mladi koji pokazuju inicijativu su mladi koji predlažu ideje, samostalno rješavaju zadatke i preuzimaju odgovornost, lakše se ističu i grade povjerenje poslodavaca, čak i kada nemaju dugogodišnje iskustvo.

Kako mladi mogu razvijati ove vještine?

Neformalno obrazovanje predstavlja ključni prostor za razvoj vještina mladih, budući da formalni sistem često ne pruža dovoljno praktičnih znanja i vještina koje će mladima biti od koristi prilikom njihovog prvog koraka ka zaposlenju. Mladi te vještine stiču kroz:

• obuke, radionice i programe jačanja zapošljivosti,
• prakse, volontiranje,
• online kurseve i samostalno učenje,
• savjetovanje i karijerno vođenje.

Zapošljivost mladih u Crnoj Gori u 2026. godini sve manje će zavisiti od diplome formalnog obrazovanja, a sve više od kombinacije znanja, vještina i spremnosti na učenje. Vještine 21. vijeka pomažu mladima da se lakše uključe na tržište rada, prepoznaju prilike i izgrade održivu profesionalnu budućnost.

Ulaganje u razvoj ovih vještina nije samo individualna odgovornost mladih, već i zajednički zadatak obrazovnog sistema, institucija i poslodavaca. Za mlade koji su spremni da rade na sebi i iskoriste dostupne prilike, tržište rada i dalje nudi prostor za uključivanje i napredovanje.

Ovaj tekst nastao je u okviru saradnje Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Centra za omladinsku edukaciju u okviru projekta Evropska omladinska kartica - EYC, s ciljem jačanja zapošljivosti mladih i unapređenja pristupa prilikama na tržištu rada, s fokusom na mlade koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.