Preporuka za čitanje: Tetralogija Igora Rudana - Prava boja neba

Tetralogiju o 21 vijeku čine četiri knjige „Prava boja neba“ (2019), „Zao zrak“ (2020) „U zemlji klanova“ (2021) i „Očekujući vatre“ (2022), autora Igora Rudana. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva ‒ Podgorica objavio je ova djela u biblioteci Genius. Namjera nam je bila da podstičemo naučni, kreativni duh na svim nivoima obrazovanja. Naročit cilj biblioteke jeste objavljivanje naslova koji popularišu nauku i šira interesovanja, i informisanost i mlađe i starije čitalačke publike za naučne teme, da razvijaju istraživačku radoznalost i znanja kod mladih ljudi, koji u ovoj biblioteci pronalaze dodatnu literaturu o naučnim pogledima na svijet. 

Autor tetralogije Igor Rudan, rođen je u Zagrebu 1971. godine gdje je završio studije medicine i odavno je poznat evropskoj i svjetskoj naučnoj javnosti. Profesor je na Univerzitetu u Edinburgu i na čelu je katedre za Međunarodno zdravlje i molekularnu medicinu (Chair in International Health and Molecular Medicine). Objavio je više od 530 naučnoistraživačkih radova i 10 knjiga-monografija. U 2007. godini, Igor Rudan bio je jedan od najcitiranijih naučnika-istraživača u svojoj oblasti i prema ISI Tomson Rojters (ISI/Thomson Reuters) među Najuticajnijim naučnim umovima – visoko citiranim istraživačima na svijetu (World’s Most Influential Scientific Minds / Highly Cited Researchers, 2015–2020).  Za svoj naučni i stručni rad dobio je dvadesetak nagrada, među kojima se posebno ističe Chancellor’s Award, najviša nagrada za naučni rad u britanskoj akademskoj zajednici, koju mu je za 2013. godinu uručila britanska princeza Ana. Iste godine primljen je među dopisne članove Kineske akademije nauka. Godine 2016. postao je i redovni član Britanske akademije nauka – Kraljevskog društva u Edinburgu (The Royal Society), a u 2019. dobio je Rektorovu medalju Univerziteta u Edinburgu i počasni doktorat Sveučilišta u Splitu. Veliki broj nagrada kao i postignuća koja prate pregalaštvo ovog svjetski priznatog naučnika, stečene su do njegovih srednjih godina, uz dva magisterija i dva naučna doktorata. 

Prvo djelo objavljeno u ovoj biblioteci je Prava boja neba ‒ s podnaslovom Razmišljanja o nauci u 21. vijeku. Radi se o zbirci tekstova, eseja i intervjua koje je ovaj naučnik pisao u toku jedne decenije. Kroz dvadeset i osam odabranih tekstova govori o tome što danas čini pojedinu granu nauke uspješnom, što čini pojedinog naučnika uspješnim, koje su bitne razlike između nauke u 21. i 20. vijeku, kako steći osjećaj za veću ili manju važnost nekih informacija koje se javljaju prilikom naučnih istraživanja, kako stalno pratiti konkurentnost svojeg tima i ostalih timova, te kako strateški planirati karijeru u nauci. „Upustimo se sada u krajnje nesigurno predviđanje budućnosti u 2068. g. usredsređujući se pritom na naučni napredak. Najprije treba da pretpostavimo tri vrlo važne stvari: da tokom idućih pola vijeka neće biti velikih svjetskih ratova, udara meteora o Zemlju, ili pak pandemija zaraznih bolesti koje bi usmrtile značajan postotak svjetskog stanovništva.“ I šta, ako ih bude, a šta ako ne?

Autor otvara izazovna pitanja, a sve ove činjenice, pitanja i pretpostavke koje iznosi, gledajući unatrag, djeluju proročki. Ipak, sve su one zasnovane i temelje se na naučnim osnovama. Međutim, vrijednost ove knjige prevazilazi tematske okvire zbog krajnje ličnog i otvorenog odnosa prema čitaocu pa je i to jedan od razloga što ova knjiga treba da ima važno mjesto u vašoj ličnoj biblioteci. 

U prvom poglavlju autor govori o čuvenom profesoru Branku Cvjetanoviću, odajući počast svakom učitelju, pedagogu, mentoru koji snažno djeluje na mladog čovjeka. 

„Vrag nije mudar zato što je poseban. Vrag je mudar samo zato što je star, volio je podsjećati mlađe kolege. Uvijek nas je poticao na lateralno razmišljanje, kako ga je volio nazivati − potrebu za integrisanjem znanja i spoznaja iz različitih naučnih disciplina, što je smatrao važnijim od zastranjivanja u pretjeranu specifičnost unutar jedne grane, što bi često završavalo slijepom ulicom ljudskog napretka...“ 

Igor Rudan ne mistifikuje nauku, ne razmjenjuje svoje naučno razmišljanje samo u okviru svoje struke već piše članke za širu čitalačku publiku i  koristi društvene mreže da edukuje tzv. nenaučnu javnost, da populariše nauku, da ukaže na ključne tačke koje se tiču svakog čovjeka. 

Ukratko vam predstavljamo i ostale knjige iz ove Tetralogije. U drugoj knjizi „Zao zrak“ s podnaslovom Razmišljanja o zdravlju i bolestima u 21. vijeku, prof. dr. sc. Igor Rudan naročito se osvrće na napredak u medicini. Piše o mnogobrojnim naučnim istraživanjima, o teorijama starenja i umiranja, napretku u vezi sa genetskim mutacijama, timovima naučnika koji su postali laureati Nobelovih nagrada za medicinu i fiziologiju.  

Treća knjiga „U zemlji klanova“ je objavljena kod nas usred svjetske pandemije izazvane virusom Covid 19 pa je iz te perspektive, podnaslov Razmišljanja o prilagođavanju u 21. vijeku vrlo aktuelan i zanimljiv. Autor jasno potcrtava glavnu ideju koju razvija, a to su promjene kojima se čovjek treba prilagođavati. Svako od trideset i tri poglavlja počinje krilaticom koja nam pruža zanimljiv uvid u dublju namjeru autora ‒ a to je, između ostalog i  ‒ vratimo se na početke zapitanosti, filozofiju i stare Grke kroz Aristotelovu izreku: U obrazovanju, korijeni su gorki, a plodovi slatki. 

„Očekujući vatre“ – četvrta knjiga, nastala je tokom autorovog boravka i strahovitih požara u Australiji, 2019. godine. Podnaslov Razmišljanja o izazovima o 21. vijeku uvodi i izazovne teme i analize postojećih trendova koji će biti održivi ili neodrživi u budućnosti, o arhitekturi kolapsa, o Ujedinjenim nacijama i ciljevima održivog razvoja, o zdravlju okeana, zagrijavanju atmosfere, o izvorima energije, o hrani i vodi, siromaštvu, o različitim pristupima zdravstvenim sistemima itd. Autor se osvrće i na nejednakost i društvene razlike, kao i na demografska pitanja koja proizlaze iz daljnjeg produženja ljudskog vijeka.

Sabirajući naučne, antropološke, sociološke, ekonomske činjenice u Tetralogiju o 21. vijeku, Igor Rudan nam nudi uvide pomoću kojih bismo mogli da, malim ili malo većim koracima, mijenjamo svijet i da ga činimo boljim mjestom. Naučna istraživanja nijesu vrijedonosno neutralna, stoga Igor Rudan kritički sagledava i sve ono što je nehumano i iracionalno u svijetu. Time šalje najvažniju poruku, a to je da nas samo rad na sebi dovodi u poziciju da bolje sagledavamo pojave i dešavanja. 

Maja Malbaški

urednica u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva ‒ Podgorica